SULEJMAN, A. S., U STAROM ZAVJETU


Pored niza Sulejmanovih, a. s., odlika, tokom knjige smo se zadržali i na njegovom izuzetnom poimanju umjetnosti i njegovom bogatstvu. Spomenuli smo njegov dvorac, koje je zadivljenim ostavljao sve one koji su ga vidjeli, njegove umjetnicke radove koje je nacinio koristeci džine i šejtane koji su djelovali pod njegovom kontrolom. Objasnili smo da su se medu njima nalazili graditelji i ronioci, da su, kao što je u Kur’anu sa-opceno, šejtani pod nje-govom kontrolom pravili “velike zdjele za deko-raciju i upotrebu, hra-move, spomenike i kotlo-ve”.
Kao što smo i pret-hodno naglasili, Allah, dž. š., je Sulejmana, a. s., kao i njegovog oca Davu-da, a. s., kao pejgambera poslao sinovima Israilo-vim. Sulejman, a. s., ih je upozoravao Allahovim znakovima i pozivao ih na uzoran moral. Zato je i u Starom zavjetu, koji je Knjiga sinova Israilovih, zastupljeno niz podataka o Sulejmanu, a. s.
Ovdje, prije svega, treba objasniti strukturu Starog zavjeta. Stari zavjet predstavlja objedinjenje Tevrata, objavljenog Musa, a. s., Zebura, objavljenog Davudu, a. s., i razlicitih tekstova za koje se vjeruje da su napisani od strane židovskih poslanika ili tekstova koji objašnjavaju njihove živote. Židovi vjeruju u cijeli Stari zavjet. Što se, pak, tice kršcana, oni vjeruju i u Stari zavjet, a i u jedan drugi zbir knjiga, u kome se nalaze cetiri knjige - “Indžil”, kome su, kao dodatak Starom zavjetu, dali ime Novi zavjet, i druga odredena pisma.
Medutim, prema Kur’anu, Tevrat, Zebur i Indžil su, nakon objavljivanja, izopaceni od strane ljudi. Zbog te izopacenosti, aktualni Stari i Novi zavjet ne treba promatrati kao Božanstveni govor, vec kao izvore i djela za koja postoji mogucnost da u sebi sadrže originalne dijelove, ali koja, pored toga, sadrže i razlicite legende i sujevjerja.
Prema tome, Novom zavjetu je korisnije pristupati kao jednom povijesnom izvoru, a nikako kao Božanstvenom govoru. A ispravnost ovog povijesnog izvora moci cemo razumjeti prema tome da li je u skladu sa Kur’anom ili nije.
Što se tice saopcenja iz knjiga Starog zavjeta, u kojima se iznosi život Sulejmana, a. s., u njima je moguce naci niz povijesnih cinjenica. U krajnjem skladu sa Kur’anom su narocito ona saopcenja u kojima se govori o Sulejmanovoj, a. s., mocnoj vladavini Svijetom, o tome da je bio jedan izuzetno mudar Božji rob, o njegovoj cvrstoj i nepokolebljivoj vjeri u Boga. U Starom zavjetu piše da se Sulejmanovo carstvo protezalo na teritoriji izmedu Nila i Eufrata, a vladanje tako velikim podrucjem, Mesopotamijom, koja je u to vrijeme bila ekonomski i kulturni centar Svijeta; štaviše, pokazati jednu moc koja ce, kao što je to bilo u slucaju primjera Sabe, davati smjernice susjednim državama, neumnjivo su išareti veoma velike politicke vlasti.
Pored toga, krajnje su upozoravajuce i cinjenice koje se u Starom zavjetu iznose u vezi sa Sulejmanovim bogatstvom. Saopcenja o izgradnji njegovog dvorca, osobama od kojih je dobijao pomoc, detalji o gradi koju je koristio prilikom gradnje dvorca i njegovoj velicini su izneseni na slijedeci nacin.
Sulejman je, Božijom voljom, sagradio veliki Hram

Na slici se vidi džamija hz. Omera, koja je jedan od glavnih simbola Jerusalema i koja se spominje i pod imenom Kubbetu’s-Sahra.
Kanim podici Dom Imenu Jahve, svojega Boga... Dom koji gradim bit ce velik... (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 2-5)
...Moje ce sluge raditi s tvojima. Morat ce mi pripraviti mnogo drva, jer ce kuca što je mislim graditi biti velika i velicanstvena. (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 7-8)
Napravi tucani žrtvenik dugacak dvadeset lakata, širok dvadeset i visok deset. (Druga knjiga Ljetopisa, 4 /1)
Hram što ga je kralj Salomon gradio Jahvi bio je dug šezdeset lakata, širok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata. Trijem pred Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini Hrama, a deset lakata širok, prema dužini Hrama. Na Hramu je napravio prozore zatvorene rešetkama. Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio je prigradnju na katove, sve unaokolo. Donji kat bio je pet lakata širok, srednji šest, a treci sedam lakata, jer je zasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ih ne bi morao ugradivati u hramske zidove. (Prva knjiga o Kraljevima, 6 / 2-6)
U izgradnji Hrama radili su sposobni ljudi
Pošalji mi covjeka vicna obradi zlata, srebra, tuca, željeza, grimiza, karmezina i ljubicastog baršuna, i vicna umjetnosti rezbarstva: radit ce s rukotvorcima kod mene u Judi i u Jeruzalemu, s onima što mi ih ostavi moj otac David. Pošalji mi iz Libanona cedrovine, cempresovine i sandalovine, jer znam da tvoje sluge umiju sjeci libanonska stabla… (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 6-7)
U izgradnji je koristio razlicite materijale
Hram je graden od kamena koji je vec u kamenolomu bio oklesan, tako da se za gradnje nije cuo ni cekic ni dlijeto, ni ikakvo željezno orude. Ulaz u donji kat bio je s desne strane Hrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sa srednjega na treci. Sagradio je tako Hram i dovršio ga; i pokrio ga cedrovim gredama i daskama. I sagradi još prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata visoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 7-10)

Slika drveta libanskog cedrusa.
U Debiru nacini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata. Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga. I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina. Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga. Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu. I kerubine je obložio zlatom. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 23-28)
Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana. A za ulaz u Debir nacini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova. Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listicima zlata oblijepi kerubine i palme. Tako i za ulaz u Hekal nacini vrata od maslinova drveta, sa cetverokutnim dovracima. Oba krila na vratima bijahu od cempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu. Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano. Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 29-36)
Salomon je sagradio i svoj dvor; u trinaest ga je godina potpuno dovršio. Sagradio je dvor od libanonske šume: stotinu lakata dug, pedeset širok i trideset lakata visok, na cetiri reda cedrovih stupova, a na stupovima bijahu cedrove grede. Bio je pokriven cedrovinom iznad soba koje su pocivale na stupovima. Ovih je bilo cetrdeset i pet: petnaest u svakom redu. Bila su tri reda prozora: po tri su prozora gledala jedan prema drugome. Sva vrata s dovratnicima bila su cetverokutna i po tri su prozora stajala jedan prema drugome. Nacinio je trijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset širok. Zatim je sagradio prijestolni trijem gdje je sudio; i sudacki trijem, obložen cedrovinom od poda do stropa. Njegovo prebivalište, u drugom dvorištu i unutar predvorja, bilo je istoga oblika. Sagradio je i kucu, nalik na onaj trijem, faraonovoj kceri, kojom se bijaše oženio. (Prva knjiga o kraljevima, 7 / 1-8)
Pored njega je radilo na desetine hiljada ljudi
Salomon pobroji sve strance koji se zatekoše u izraelovoj zemlji poslije popisa što ga bijaše proveo njegov otac David i nade ih sto pedeset tri tisuce i šest stotina. Od njih odredi sedam-deset tisuca nosaca, osamdeset tisuca te-sara u planini, tri ti-suce i šest stotina lju-di da upravljaju ra-dom naroda. (Druga knjiga ljetopisa, 2/ 16-17)
Tada diže kralj Sa-lomon kulucare iz svega Izraela; kulu-cara je bilo u svemu trideset tisuca ljudi. Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuca ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuce. Adoniram je bio nad svim kulucarima. Sa-lomon je imao i se-damdeset tisuca nosa-ca tereta, osamdeset tisuca kamenorezaca u gori, ne racunajuci glavara službenickih koji su upravljali po-slovima; njih je bilo tri tisuce i tri stotine, a upravljali su na-rodom zaposlenim na radovima. Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog ka-mena i da ih klešu za temelje Hrama. (Prva knjiga o kraljevima, 5/27-31)
Temelji Hrama kojeg je izgradio Sulejman

Neka lica toga dana bit će radosna, trudom svojim zadovoljna - u  Džennetu izvanrednome. (Al-Gašiya, 8-10)
Ovo su temelji koje je Salomon pos-tavio za gradnju Do-ma Božjega: šezdeset lakata u duljinu - po staroj mjeri lakta - a u širinu dvadeset la-kata. Trijem, koji je bio pred Domom, imao je, po širini ovo-ga potonjega, u duži-nu dvadeset lakata, a visok je bio sto i dva-deset lakata... (Druga knjiga ljetopisa, 3/3-4)
I unutrašnjost, a i vanjština Hrama obložena je cistim zlatom, bronzom i blistavim draguljima
...Obložio ga je iznutra cistim zlatom. Veliku je dvoranu obložio cempresovinom, koju je prekrio cistim zlatom i postavio palme i cvjetne vijence. Optocio je potom Dvoranu blistavim draguljima; zlato je bilo zlato parvajimsko. Prekrio je njime Dvoranu: grede, pragove, zidove i vratna krila te izrezao kerubine po zidovima. Potom sazda dvoranu Svetinje nad svetinjama. Bila je, prema hramskoj širini, dvadeset lakata duga i dvadeset lakata široka i obloži je sa šest stotina talenata suhog zlata. Za cavle je dao na mjeru pedeset zlatnih šekela. I gornje je odaje obložio zlatom. (Druga knjiga ljetopisa, 3/4-9)
...Napravio je i Žrtvenik od cedrovine, pred Debirom, i obložio ga cistim zlatom. I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom. (Prva knjiga o kraljevima, 6/20-22)
Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrene, tuca za tucane, željeza za željezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora. Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom. Tri tisuce zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisuca talenata cistoga srebra da se oblože zidovi prostorija. Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetnickih ruku... (Prva knjiga ljetopisa, 29/2-5)

Oni žele utrnuti Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah će učiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima. (As-Saff, 8)
Onda napravi sve predmete namijenjene Domu Božjemu: zlatni žrtvenik i stolove na kojima bjehu prineseni kruhovi, zlatne svijecnjake sa svjetiljkama od cistoga zlata što su se, po propisu, trebale paliti pred Debirom; cvjetove, svjetiljke i usekace od zlata; bilo je to cisto zlato; nožice, kotlice, mašice i kadionice od cistoga zlata; ulaz u Dom, nutarnja vrata - Svetinje nad svetinjama - i vrata Doma - Hekala - bila su zlatna. (Druga knjiga ljetopisa, 4/19-22)
... Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida - srebro, zlato i sve posude - i stavi ih u riznicu Božjega Doma. (Druga knjiga ljetopisa, 5/1)
Sve su te gradevine bile od biranog kamena, sjecena po mjeri, a klesana iznutra i izvana, od temelja sve do drvenih spojnica, a vani sve do velikog predvorja. Temelji su im bili od birana, velikog kamena: od deset i od osam lakata, a nadgradnja od birana, po mjeri klesana kamena i od cedrovine. A tri su reda klesanog kamena i red cedrovih greda okruživali veliko predvorje, a tako i unutrašnje predvorje Doma Jahvina. (Prva knjiga o kraljevima, 7/9-12)
Nacinio je deset tucanih podnožja; svako je podnožje bilo cetiri lakta dugo, cetiri lakta široko, a tri lakta visoko. Podnožja su bila ovako izradena: imala su okvire, a okviri su stajali medu preponama. Na okvirima medu preponama bili su lavovi, volovi i kerubini; a na samim preponama, kako iznad lavova i volova tako i pod njima, bijahu ukrasi poput vijenaca. Svako je podnožje imalo cetiri tucana tocka i osovine od tuca; cetiri su njihove noge imale držace; pod umivaonikom bijahu držaci sliveni s ukrasima. Gore, gdje su se držaci sastavljali, bio je otvor podnožja; imao je lakat i pol; otvor je bio okrugao, u obliku ukrasne posude, a na njemu su bili uklesani i ukrasi; ali prepone bijahu cetvrtaste, a ne okrugle. Cetiri su tocka bila pod preponom. Osovine im izlazile na podnožju; svaki tocak bijaše visok lakat i pol. Tockovi su bili slicni tockovima obicnih kola: njihove osovine, naplaci, paoci i glavcine - sve bijaše liveno. Bila su cetiri držaca na cetiri ugla svakog podnožja; podnožje i držaci sacinjavahu jednu cjelinu. Pri vrhu podnožja bio je sve unaokolo krug visok pol lakta; povrh podnožja bili su klinovi; prepone su s njima sacinjavale cjelinu. Po oplošjima klinova i prepona urezao je kerube, lavove i palme, vec prema velicini praznog oplošja i vijenaca naokolo. Tako nacini deset podnožja: jednako salivenih, jednake velicine i oblika. (Prva knjiga o kraljevima, 7/27-37)
Kipari su ukrasili Hram
U dvorani Svetinje nad svetinjama napravi dva kerubina, liveno djelo. I njih obloži zlatom. Krila kerubina bila su dvadeset lakata duga: jedno krilo od pet lakata dodirivaše hramski zid, a drugo od pet lakata doticaše krilo drugoga kerubina. Tako je i krilo drugoga kerubina, od pet lakata, dodirivalo hramski zid, a drugo mu se krilo, od pet lakata, spajalo s krilom drugoga kerubina. Raširena, krila kerubina imala su dvadeset lakata. Stajali su kerubini uspravno, lica okrenutih Dvorani. Napravi zastor od ljubicastog baršuna, od grimiza, karmezina i bÓeza te na njemu izveze kerubine. (Druga knjiga ljetopisa, 3/10-14)
Napravili su veoma velike i raskošne umivaonike i svijecnjake
Napravi deset umivaonika i postavi ih pet zdesna, pet slijeva da se u njima pere; u njima su prali što je trebalo za paljenice; more je bilo namijenjeno svecenicima da se umivaju u njemu. (Druga knjiga ljetopisa, 4/6)
Napravi deset zlatnih svijecnjaka prema propisu i stavi ih u Hekal, pet s desne strane, pet s lijeve. Onda napravi deset stolova i postavi ih u Hekalu, pet zdesna, a pet slijeva. Napravi stotinu zlatnih kotlica. Onda nacini trijem svecenicki veliko dvorište s vratima koja prevuce tucem. More stavi s desne strane prema jugoistoku. (Druga knjiga ljetopisa, 4/7-10)
I nacini deset umivaonika od tuca. Svaki je umivaonik sadržavao cetrdeset bata, a svaki je umivaonik bio od cetiri lakta; na svako od deset podnožja došao je po jedan umivaonik. Postavi pet podnožja na desnoj strani Hrama, a pet na lijevoj strani Hrama; a more stavi s desne strane Hrama, prema jugoistoku. (Prva knjiga o kraljevima, 7/ 38-39)
I štitovi su cak bili od zlata
... I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro. Kralj Salomon nacini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata; i nacini trista štitica od kovanoga zlata; za svaki je štitic utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kucu zvanu Libanonska šuma. (Druga knjiga ljetopisa, 9/14-16)
Kralj Salomon nacini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela; i nacini trista štitica od kovanog zlata; za svaki je štitic utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kucu zvanu Libanonska šuma. (Prva knjiga o kraljevima, 10/16-17)
Sulejmanovo prijestolje
Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga cistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleca glava, a s obje strane sjedala bile su rucice, a kraj rucica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izradeno ni u jednom kraljevstvu. (Prva knjiga o kraljevima, 10/18-20)
Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga cistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i rucice s obiju strana prijestolja, a kraj rucica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izradeno ni u jednom kraljevstvu. (Druga knjiga ljetopisa, 9/17-19)
Sebi je prijestolje nacinio kralj Salomon od drveta libanskoga. Stupove je napravio od srebra, naslon od zlata, sjedište od grimiza... (Pjesma nad pjesmama, 3/9-10)
Sulejmanova sofra
Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posude u kuci zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. (Druga knjiga ljetopisa, 9/20)
Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora obicnog brašna, deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi. (Prva knjiga o kraljevima, 5/2-3)
Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da icega ponestane. (Prva knjiga o kraljevima, 5/7)
Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomo-novu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. (Prva knjiga o kraljevima, 10/4-5)

Sulejmanovi konji
Salomon je imao cetiri tisuce konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuca konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske mede. Kralj je ucinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini. Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja. (Druga knjiga ljetopisa, 9/25-28)
Salomon je imao ce-trdeset tisuca konja za vucu i dva-naest tisuca za jahanje. (Prva knjiga o kraljevima, Bab 5/6)
Sakupi bojnih kola i konjanika: imao je tisucu cetiri stotine kola i dvanaest tisuca konjanika i razmjesti ih po gradovima gdje mu bijahu kola i kod sebe u Jeruzalemu. Salomon ucini da srebra i zlata bude u Jeruzalemu izobila kao kamenja, a cedrova mnogo kao dudova u Šefeli. Konji Salomonovi bili su uvezeni iz Musrija i Koe; kraljevski dvorani kupovahu ih u Koi za srebro. Dovozila su se i prodavala jedna bojna kola iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela, a konji po sto i pedeset; to bješe isto tako za sve hetitske i aramejske kraljeve koji su ih uvozili preko njih. (Druga knjiga ljetopisa, 1/14-17)
Saopcenja iz starozavjetnog poglavlja ‘Mudre izreke’
Tvrdi se da poglavlje Mudre izreke iz Starog zavjeta sadrži savjete koje je Davud, a. s., davao Sulejmanu, a. s. Naravno, Stari zavjet je iskrivljena knjiga i apsolutno je nemoguce saopcenja sadržana u njoj prihvatiti kao rijeci Objave koje dolaze od Allaha, dž. š. Bez obzira na mogucnost da u njoj postoje dijelovi koji nisu izvitopereni, ova saopcenja mi možemo prihvatiti jedino kao lijepe rijeci. Kada se pristup nacini sa ovog aspekta, u aktualnom poglavlju ce biti uoceno mnogo lijepih rijeci i savjeta koji su u skladu sa Kur’anom. Zato što je svrsishodno prihvatiti lijepu rijec, bez obzira gdje se ona nalazi, u ovom poglavlju naše knjige mjesto je ustupljeno odredenim dijelovima Starog zavjeta koji, sa aspekta znacenja, pokazuju harmonicnost i podudaranje sa kur’anskim navodima.
Oni koji se nisu odazivali
Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi. Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene; zato cu se i ja smijati vašoj propasti, rugat cu se kad vas obuzme tjeskoba: kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka. Tada ce me zvati, ali se ja necu odazvati; tražit ce me, ali me nece naci. Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu. Zato ce jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta. Jer glupe ce ubiti njihovo odbijanje, a nemar ce upropastiti bezumne. A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla. (Mudre izreke, 1/24-33)
O uzornom moralu
Ne uskrati dobrocinstva potrebitim kad god to možeš uciniti. Ne reci svome bližnjemu: “Idi i dodi opet, sjutra cu ti dati”, kad možeš vec sada. Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi. Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije ucinio nikakva zla. Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute, jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima. Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika. S podsmjevacima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost. Mudri ce baštiniti cast, a bezumnici snositi sramotu. (Mudre izreke, 3/27-35)
Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat ce se. (Mudre izreke, 10/9)
Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu. (Mudre izreke, 12/2)
Pravednicke su misli pravicne, spletke opakih prijevarne. (Mudre izreke, 12/5)
Opaki se ruše i nema ih više, a kuca pravednika ostaje. (Mudre izreke, 12/7)

Hadis-i šerif u značenju ‘‘I dova je ibadet’’ u kaligrafskoj izvedbi sulus i nesih. 1880. (1297. hidžretske) godine.
Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju. (Mudre izreke, 12/21)
Briga u srcu pritiskuje covjeka, a blaga rijec veseli ga. (Mudre izreke, 12/25)
Oholost rada samo svadu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.(Mudre izreke, 13/10)
Tko rijec prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, placu dobiva. (Mudre izreke, 13/13)
Blag odgovor ublažava jarost, a rijec osorna uvecava srdžbu. (Mudre izreke, 15/1)
Tko pazi na rijec, nalazi srecu, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. (Mudre izreke, 16/20)
Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. Bogataš se i siromah srecu: obojicu ih Jahve stvori. (Mudre izreke, 22/1-2)
Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, cast i život. Trnje i zamke su na putu varalici: tko cuva život svoj, daleko je od oboga. (Mudre izreke, 22/4-5)
Tko tlaci siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti. Rijeci mudraca: Prigni uho svoje i cuj rijeci moje i upravi svoje srce mojem znanju, jer milina je ako ih cuvaš u nutrini svojoj... (Mudre izreke, 22/16-18)
Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; i klice sva nutrina moja kad ti usne govore što je pravo. Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem, jer imat ceš buducnost i tvoja nada nece propasti. Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje. (Mudre izreke, 23/15-19)
Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari. (Mudre izreke, 23/22)
Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor. (Mudre izreke, 23/23)
Nemoj se srditi zbog zlocinaca, nemoj zavidjeti opakima. (Mudre izreke, 24/19)
Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku. (Mudre izreke, 24/32)
Grad razvaljen i bez zidova - takav je covjek koji nema vlasti nad sobom. (Mudre izreke, 25/28)
Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti. (Mudre izreke, 27/1)
Covjek opak koji tlaci ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema. (Mudre izreke, 28/3)
Tko skriva svoje grijehe, nema srece, a tko ih ispovijeda i odrice ih se, milost nalazi. Blago covjeku uvijek bojaznu, jer covjek okorjela srca zapada u nesrecu. (Mudre izreke, 28/13-14)
Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro. Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraca oci svoje, bit ce proklet. (Mudre izreke, 28/26-27)
Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu. Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu. (Mudre izreke, 29/10-11)
Um covjeka usteže od srdžbe, a cast mu je oprostiti krivicu. (Mudre izreke, 19/11)
Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. (Mudre izreke, 19/20)
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. S ohološcu dolazi sramota, a u smjernih je mudrost. Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašcuje njihova opacina. Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti. Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloce. Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost. Kad zao covjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se. Pravednik se od tjeskobe izbavlja... (Mudre izreke, 11/1-8)

Thomas Cole, San arhitekte, 1840., Ohio, Muzej umjetnosti
Ne povoditi se za nevjernicima
Jer ce mudrost uci u tvoje srce i spoznaja ce obradovati tvoju dušu. Oprez ce paziti na te i razboritost ce te cuvati: da te izbavi od zla puta, od varava covjeka, od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mracnim putovima; koji se vesele cineci zlo i likuju u opacinama zloce; kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima. (Mudre izreke, 2/10-15)
Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca. Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobidi ga. Jer oni ne spavaju ako ne ucine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore. (Mudre izreke, 4/14-16)
Put cestitih
Zato idi putem cestitih i drži se staza pravednickih! Jer samo ce pravedni nastavati zemlju i bezazleni ce ostati na njoj. A opake ce zbrisati sa zemlje i bogohulnike išcupati iz nje. (Mudre izreke, 2/20-22)
A pravednicka je staza kao svjetlost svanuca, koja je sve jasnija do potpunog dana. A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što ce se spotaknuti. (Mudre izreke, 4/18-19)
Uzdanje jedino u Boga
Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima i on ce ispraviti tvoje staze. Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla. To ce biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima. Casti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta. I tvoje ce žitnice biti prepune… (Mudre izreke, 3/5-10)
Znacaj mudrosti
Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas? Navrh brda, uza cestu, na raskršcima stoji, kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno vice: “Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. Slušajte, jer cu zboriti o važnim stvarima, i moje ce usne otkriti što je pravo. Jer moje nepce zbori istinu i zloca je mojim usnama mrska. Sve su rijeci mojih usta pravicne, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno. Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju. Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata. Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti.

Bakkal Arif; hadis-i šerif ispisan pozlaćenom bojom i istifli dželil sulus kaligrafijom na crnoj podlozi: ‘‘Oprosti nam Allahu, pošto si Ti Onaj koji oprašta i Milostivi.’’ 1309. hidžretske godine sa zlatnim ramom i rokoko ukrasom.