SLICNOSTI IZMEÐU SULEJMANA, A. S., ZULKARNEJNA I MEHDIJA-3 Zlatno doba

Kao što je vidljivo i iz hadisa navedenih do sada, lancana realizacija alameta ahir-i zemana najavljuje zlatno doba, koje ce zavladati Svijetom.
Zlatno doba ce biti period u kome ce, kao što je to bilo i u doba Sulejmana, a. s., preovladavati bogatstvo, raskoš, ljepote, huzur, mir; u kome ce se, širenjem kur’anskog morala, na Zemlji voditi jedan život nalik na Džennet. Nesumnjivo, to je Allahova velika mudrost i radosna vijest za posljednji period povijesti Svijeta. Ovu radosnu vijest Allah, dž. š., je Svojim robovima saopcio i Kur’anom. U Kur’anu se kaže slijedece:
Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah  sigurnošću zamijeniti; oni će se samo Meni klanjati, i neće druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni - oni su pravi grješnici. (An-Nur, 55)
Allah obecava da ce one medu vama koji budu vjerovali i dobra djela cinili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da ce im zacijelo vjeru njihovu ucvrstiti, onu koju im On želi, i da ce im sigurno strah sigurnošcu zamijeniti; oni ce se samo Meni klanjati, i nece druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni - oni su pravi grješnici. (An-Nur, 55)
Periodi Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna i zlatno doba
U prethodnim poglavljima knji-ge zadržali smo se na nizu detalja u vezi sa životom i moralom Su-lejmana, a. s., koji kao uzor služe cijelom covjecanstvu. Govorili smo o njegovoj iskrenosti prema Allahu, dž. š., o tome kako se u svim svojim poslovima usmje-ravao ka Njemu, o njegovoj hrabrosti, pravicnom vladanju, tolerantnosti, milosti, pristojnosti, gostoljubivosti, o njegovoj miro-ljubivosti i plemickom karakteru. Pored toga, naveli smo razlicite primjere njegovih uspjeha u kon-tekstu vladanja državom, obavje-štajnoj službi i diplomaciji; njego-ve arhitektonske i umjetnicke poduhvate. Isto tako, isticuci sli-cnosti izmedu Sulejmana i Zul-karnejna, a. s., istakli smo da je i Zulkarnejn jedan od casnih robova pohvaljenih u Kur’anu.
Svi detalji navedeni u ovoj knjizi govore da je Sulejman, a. s., nacinio takve umjetnicke i naucne poduhvate koje ljudi nisu mogli cak ni pretpostaviti. On je bio mo-cni vladar koji je tokom svog živo-ta bio predvodnik u zaživ-ljavanju izuzetnih razvoja iz niza oblasti; bio je jedan ci-jenjeni Allahov poslanik. I Zulkarnejn, a. s., je bio vladar, koji je, opet, u svom periodu usposta-vio vlast na zemlji i koji je jednim izuzetnim znanjem usmjeravao svoj narod.
Što se tice druge tacke na kojoj smo se zadržali u toku analize kur’anskih kazivanja o Sulejmanu i Zulkarnejnu, a. s., to su bili išareti ahir-i zemana navedeni u aktual-nim kazivanjima. Kao što se to razumije i iz hadisa Muhammeda, a. s., i zlatno doba ce biti period u kome ce se, kao i u periodima Su-lejmana, a. s., i Zulkarnejna, desiti izuzetni napreci u oblastima kao što su umjetnost, nauka i tehno-logija. Periodi Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna dogodili su se u pro-šlosti, a zlatno doba ce se dogoditi u buducnosti. Medutim, sva tri su nepobitne cinjenice o kojima nas obavještava Allah, dž. š.
Mehdijstvo je ponovno zaži-vljavanje izuzetnog morala Sulej-mana, a. s., i Zulkarnejna u ahir-i zemanu i to na jednoj drugacijoj i široj osnovi. U ahir-i zemanu ce se ponovo ukazati Sulejmanov, a. s., i Zulkarnejnov šahs-i manevi, njihovi duhovi, logike, njiho-ve socijalne i umne manifestacije.
Periodi Sulejmana, a. s., Zulkarnejna i Mehdija znace široko zaživljavanje islamskog morala na zemlji. Sve tri od njih su Allahu, dž. š., omiljeni periodi. A što se tice perioda Buhtunasra, Nemruda i Firauna, koji su saopceni Kur’anom i hadisom, to su periodi u kojima su preovladavali šejtanijet i ateizam. Kako god je odmah nakon ovih perioda Allah, dž. š., uspostavio islamski moral, isto tako ce On i u ahir-i zemanu, odnosno u poslijednjoj eri Zemlje, Svoje robove obdariti jednim periodom u kome ce gospodariti islamski moral. Eto, to je zlatno doba.
Ovaj period je sveobuhvatnija refleksija i manifestacija perioda Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna. Drugim rijecima, mehdijstvo je zaživljavanje Svijetom odlika kao što su huzur, sreca, bratstvo, ljubav, odanost, mir, požrtvovanost, humanost i dobrotvornost.
Odredene primjere slicnosti izmedu perioda Sulejmana, a. s., Zulkarnejna i zlatnog doba možemo navesti na slijedeci nacin:
Mehdijevo gospodarenje Svijetom
Kao što smo i ranije naglasili, Sulejman, a. s., i Zulkarnejn su ucinili da islamski moral vlada Svijetom. Upravljali su ogromnim geografskim podrucjem, imali su veoma jake vojske i, u tom smislu, njihovi periodi pokazuju veliku slicnost sa zlatnim dobom.
I zlatno doba je jedan period u kome ce islamski moral gospodariti cijelim Svijetom, u kome ce ljudi u grupama pristupati u islam, u kome ce sa lica Zemlje nestati ateisticke ideologije i u kome ce se vjera živjeti kao u prvobitno vrijeme, u vrijeme Muhammeda, a. s. Vladavina u periodu zlatnog doba se na slijedeci nacin opisuje u odredenim hadisima:
(Mehdi ce) vladati cijelim Svijetom. (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 10)
Mehdi ce osvojiti sva mjesta od istoka do zapada. (Al-Kavl-ul-Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 56)
Posebno znanje koje posjeduje Mehdi i veliko znanje kojima su obdareni Sulejman i Zulkarnejn
U prethodnim poglavljima govorili smo o tome da je Allah, dž. š., Sulejmana, a. s., obdario raznolikim znanjem. On je, voljom Allaha, dž. š., vladao džinima i šejtanima, pricao sa pticama, uspio slušati medusobni razgovor mrava; vjetar i bakar su stavljeni pod njegovu komandu. Sve su to cudotvorne odlike koje su Sulejmana, a. s., odvajale od ostalih insana. Za Zulkarnejna se, takoder, u Kur’anu kaže slijedece: “Eto tako smo Mi svojim znanjem obuhvatili sve ono oko njega” (Al-Kahf, 91). (Prijevod ovog ajeta je drugaciji od prijevoda B. Korkuta. Prilikom prijevoda sam se koristio turskim prijevodima Kur’ana. – op. prev.) Kao što se razumije iz navedenog ajeta, Zulkarnejn je bio jedan od onih robova koje je Allah, dž. š., obdario znanjem.
I Mehdi ce, poput ova dva casna insana, biti obdaren jednim izuzetnim znanjem. U svom djelu Mevzuatu’l ulum (11/246) turski alim Tasköprülüzade Ahmet Efendi bilježi da ce Mehdi biti upoznat sa mnemotehnickom naukom, a u drugom hadisu se o Mehdiju daje slijedeci podatak:
Nazvan je Mehdijem zato što je on uveden u jedno tajno znanje koje niko drugi ne zna. (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 77)
Osim toga, Muhammed, a. s., je saopcio da ce Mehdi, poput Sulejmana, a. s., znati jezik životinja i da ce, opet poput Sulejmana, a. s., pored ljudi, imati vlast i nad džinima:
Mehdi ce biti provjereni, onaj koji zna govor ptica i svih životinja. Zato ce njegova pravicnost biti na snazi za sve insane i džine. (Predznaci kijameta, str. 188)
Razvoji koji ce se u zlatnom dobu dogoditi na polju nauke i tehnologije
Kao što smo saznali iz kur’anskih ajeta, u periodima Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna, na polju nauke i tehnologije, desili su se veoma veliki napreci, što je bilo neuobicajeno za ta vremena. Analiziramo li, isto tako, i hadise koji opisuju zlatno doba, suocit cemo se sa slicnim stanjem.
U zlatnom dobu ce se, na polju nauke, tehnologije, komunikacije i medicine, desiti veoma velika dostignuca. Svako novo dostignuce ce se staviti u službu cijelog covjecanstva i na taj nacin ce se olakšati životi ljudi nastanjenih širom Zemlje. Jedan od išareta, na koje se, o ovom pitanju, upucuje u hadisima, glasi:
... vrh covjekove kandžije ce progovoriti… (Predznaci kijameta, str. 152)
Moguce je da se ovim hadisom išareti na mobilni telefon koji je danas najzastupljenije sredstvo komuniciranja. (Allah, dž. š., najbolje zna.)
A drugi znacajan išaret u hadisima, koji skrece pažnju na tehnološka dostignuca u zlatnom dobu, glasi:
Kada ljudi posiju jednu mjeru (pregršt) pšenice, ubrat ce od toga sedamsto pregršti... Ljudi ce posijati nekoliko pregršti sjemena, a dobit ce urod od 700 pregršti... Unatoc tome što ce kiša obilno padati, cak ni jedna kap nece otici uzalud. (Predznaci kijameta, str. 164)

... istinom suzbijamo laž, istina je uguši i laži nestane... (Al-Anbiya’, 18)
Moguce je da se ovim hadisom skrece pažnja na modernu poljoprivredu, koja se vrši uz pomoc mašina, kao tehnološkog proizvoda. Kao što je poznato, nekada su sjetva i ubiranje uroda iziskivali krajnje naporan i dugotrajan rad. Medutim, tehnološka dostignuca su prouzrokovala veoma velike napretke i na polju poljoprivrede; razne savremene mašine su umnogome olakšale kako sjetvu, tako i berbu. Pored toga, radovi na poboljšanju vrsta sjemena prouzrokovali su velike napretke u rodnosti, a razvojem tehnologije razvijaju se i nove metode i sve to utjece na povecanje prinosa.
U vrijeme Mehdija ce se na ovom polju zabilježiti veoma veliki napreci; u životima onih koji se bave poljoprivredom ce se osigurati veoma velike olakšice. (Detalje u vezi sa naucnim i tehnološkim razvojima koji ce se realizirati u zlatnom dobu v. Zlatno doba, Harun Yahya, Vural Yayincilik, 1999.)
Pridavanje važnosti ljubavi prema životinjama
U Kur’anu se daju i odredeni podaci o Sulejmanovom, a. s., saosjecajnom i nježnom odnosu prema životinjama. U prethodnim poglavljima govorili smo o njegovoj obzirnosti da cak ni mravima ne bi nacinio zlo, o njegovoj ljubavi prema konjima.
I u zlatnom dobu ce se podsticati na ljubav prema životinjama. U hadisima Muhammeda, a. s., se najavljuje da ce se u ovom periodu sasvim jednostavno moci slijediti sve vrste životinja i da ce se formirati krajnje neuobicajena okruženja. Neki od hadisa o ovom pitanju su slijedeci:
...covjek ce reci svojim ovcama i drugim životinjama: ‘Idite na pašu’, one ce ici; iako ce biti nasred usjeva, cak ni jedan jedini klas nece uzeti u usta. Zmije i akrepi nikome nece škoditi. Krvolocne životinje ce biti pred vratima i nikome nece ciniti nevolje... (Predznaci kijameta, str. 245)
Zmije ce živjeti u slozi sa djecom, a krave sa lavovima... (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 64)
Kao što se vidi iz prethodnih hadisa, dominacija nad životinjama je jedna posebna slicnost izmedu zlatnog doba i Sulejmanovog, a. s., vremena koja na sebe skrece pažnju. Kako god je Sulejman, a. s., uspostavio dominaciju nad raznim živim bicima, a narocito nad pticama, i u zlatnom dobu ce se uspostaviti jedna dominacijama nad životinjama, cak i nad onim krvolocnim, tako da one nece moci naškoditi ljudima.
Miroljubivi su i opredjeljuju se za diplomaciju
Da je u odnosima sa susjednim državama Sulejman, a. s., zauzimao jedan tolerantan, popustljiv i miroljubiv stav, vec smo ranije naglasili. U rješavanju problema, on se opre-djeljivao za diplomatski put; slijedio je demokratske metode. U periodu u kome je živio, Sulejman, a. s., je formirao veoma visoku kulturu, a svoju vlast je uspostavio diplomacijom, umjetnošcu i kulturom. Unatoc cinjenici da je posjedovao veoma mocne i nepokorive vojske, on nije koristio vojnu silu. Što se tice Zulkarnejna, on je, od strane naroda iz okrudenja, bio poznat kao “osoba koja sprecavala smutnju i fitneluke na Zemlji”, kao lider koji je covjecanstvu donio mir i huzur. U tom smislu, periodi Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna pokazuju veoma veliku slicnost sa zlatnim dobom.
I u zlatnom dobu ce ljudi u islam ulaziti svojevoljno; bez potrebe za bilo kakvim ratom, islamski moral ce zagospodariti cijelim Svijetom. U hadisima koji opisuju ovaj period naglašava se slijedece:
U njegovo vrijeme niti ce ko biti buden iza sna, a niti ce kome poteci krv iz nosa. (Al-Kavlu’l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 42)
A rijec Naša je davno recena o robovima Našim, o poslanicima: “Oni ce biti, doista, potpomognuti i vojska Naša ce zacijelo pobijediti!” (
As-Saffat, 171-173)
Mehdi ce ici Pejgamberovim putem; usnulu osobu nece buditi, a ni krv nece prolivati. (Predznaci kijameta, str. 163)
Kao što se naglašava u navedenim hadisima, Mehdi ce, mirnim putem, uciniti da islamski moral dominira Svijetom; izbjegavat ce rat i upotrebu sile. Put koji ce slijediti Mehdi bit ce, jednim velikim kulturnim procesom na podrucju cijele Zemlje, usmjeravanje ljudi na islamsku etiku. U tom periodu ce se, ako Bog da, desiti manifestiranje ajeta:
Kada Allahova pomoc i pobjeda dodu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze ti velicaj Gospodara svoga hvaleci Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao. (An-Nasr, 1-3)
Odlucnost i brzo djelovanje prilikom pozivanja u vjersku etiku
Svojim pametnim i brzim odlukama, Sulejman, a. s., je jedan izuzetan uzor svim vjernicima. Dok pismo koje je napisao radi pozivanja u vjeru kraljice Sabe pokazuje njegovu moc pozivanja u vjeru, njegovo donošenje prijestolja kraljice Sabe uz pomoc jedne ucene osobe iznosi znacaj koje je pridavao u kontekstu brzog donošenja odluke. I, kako bi sprijecio smutnje naroda po imenu Jedžudž i Medžudž, Zulkarnejnovo brzo podizanje jake brane, koja je neporušiva do Sudnjeg dana, jedan je pokazatelj njegovog racionalizma i snage. U tom smjeru ce i zlatno doba veliku slicnost pokazivati sa periodima Sulejmana, a. s., i Zulkarnejna.

Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao. (An-Nasr, 1-3)
U zlatnom dobu ce ljudi u grupama prelaziti u islam, zbog toga ce se djelovati brzo i sveobuhvatno. Ljudske zajednice ce, jedna za drugom, prihvatati islamski moral; brzim i temeljitim poduhvatima, ateisticke ideologije ce nestati sa lica Zemlje, svakojaki tiranski sistemi bit ce pokopani u tamu povijesti. U vezi sa time veliki islamski alim Muhyiddin Arabi kaže slijedece:
Allah, dž. š., ce Mehdiju dati toliku moc da ce u toku jedne noci likvidirati zulum i one koji cine zulum, namjestit ce vjeru. Oživjet ce islam, osigurat ce mu vrijednost, nakon što dode u stanje zapostavljenosti, poživjet ce ga nakon smrti. (...) Neupuceni, škrtac i plašljivac ce u njegovo vrijeme odmah postati ucena, darežljiva i hrabra osoba. (...) Vjera ce se provoditi isto kao i u vrijeme Resulullaha, a. s. (...) (Muhyiddin Arabi al-Andulusu, Futuhat-ül Mekkiye, Poglavlje 66, Kiyamet Alametleri, str. 186)
Pridavanje velike važnosti poslovima gradnje
Znacaj koji je Sulejman, a. s., pridavao poslovima gradnje detaljno smo obradili u prethodnim poglavljima. Koristeci džine i šejtane, koji su se nalazili pod njegovom komandom, on je napravio hramove, spomenike, zdjele i kotlove. Svi oni koji su vidjeli njegov velebni dvorac – a prvenstveno kraljica Sabe – ostajali su zadivljeni. A u hazreti Zulkarnejnovoj grad-nji brane korištena je jedna mocna tehnika, koju je, izuzev Allahove volje, bilo nemoguce porušiti.

Allah je zapisao: “Ja i poslanici Moji sigurno ćemo pobijediti!” - Allah je, zaista, moćan i silan. (Al-Mudžadala, 21)
U hadisima Muhammeda, a. s., skrece se pažnja na cinjenicu da ce se u zlatnom dobu velika pažnja pridavati poslovima izgradnje. Pored mira i sigurnosti, u ovom periodu ce u gradovima biti zapažena i jedna izuzetna civilizacija. Jedan od tih hadisa glasi:
Mehdi ce raditi na izgradnji Konstantinijje i drugih gradova. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 40)
Korištenje bogatstva i raskoši radi Allahovog zadovoljstva i interesa islama
Bogatstvo koje je posjedovao, Sulejman, a. s., je koristio na najljepši nacin radi objašnjavanja vjere u Allaha, dž. š., i širenja islamskog morala. U državama koje je osvajao, stanovništvo je prvenstveno pozivao u vjeru u Allaha, dž. š., i predanost. Veoma bitan dokaz toga je pismo poziva u islam, koje je poslao u Sabu. I Zulkarnejn je, kao što se razumije iz ajeta “Bolje je ono što mi je Gospodar moj dao...” (Al-Kahf, 95), Allahovim blagoslovom, imao sigurnu vlast. A tu svoju veliku moc koristio je u cilju sprecavanja smutnje na Zemlji.

..’’Zemlja je Allahova, On je daje u naslijeđe kome On hoće od robova Svojih; a lijep ishod će biti za one koji se budu Allaha bojali.”(Al-A’raf, 128)
I u periodu zlatnog doba ljudi ce živjeti u velikom bogatstvu, prosperitetu i miru. Sve bogatstvo Svijeta Mehdi ce koristiti za uspostavljanje Allahove vjere na Zemlji, a u zemljama koje ce osvojiti kao osnovu uzet ce mir i uzoran moral. Njegova jedinstvena praksa ce biti povod omekšavanju srca naspram islamske etike, koja ce za veoma kratko vrijeme zavladati cijelim Svijetom. Odredeni hadisi o ovom pitanju glase:
Iz mog ummeta ce se pojaviti Mehdi; Allah, dž. š., ce ga poslati da obogati ljude. Ummet ce se onimetiti, životinje ce u izobilju jesti i piti, zemlja ce izbacivati biljke... (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 15)
...Ljudi ce prije zakletve na vijernost u grupama juriti prema njemu, a svi oni koji budu išli tamo postici ce bericet od njega. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 25)
Bogatstvo i bericet u zlatnom dobu
Kao što se razumije iz kur’anskih ajeta, u vrijeme Sulejmana, a. s., vladalo je veoma veliko bogatstvo i ljudi su vodili jedan imucan život. Dvor Sulejmana, a, s., bio je krajnje impozantan, imao je veoma velike vojske i vladao je širom Svijeta.
I zlatno doba ce, izobiljem i bericetom, pokazivati veliku identicnost sa periodom Sulejmana, a. s. Ljudima ce se, prije no što to i izraze, davati u izobilju, cak i ptice na nebu ce biti zadovoljne Mehdijevim hilafetom. Postoje veoma detaljna saopcenja Muhammeda, a. s., koja opisuju izobilje, bericet i blagostanje zlatnog doba. Neki od tih hadisa glase:
Tada ce se njegovom hilafetu obradovati stanovnici neba i Zemlje, sve divlje življe životinje, ptice, pa cak i ribe u morima. U njegovo doba ce se, cak, povecati i vode rijeka. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 31)
... Moj ummet ce u njegovo vrijeme biti obdaren jednim nimetom nalik onome kojim je obdarivano dobro i zlo; nebo ce na njih spuštati kiša u izobilju, od bilja se ništa nece moci skrivati. (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 9)
... Nebo ce spustiti kišu, zemlja ce iznijeti svoj bericet, moj ummet ce u njegovo doba postici prethodno nevideno spokojstvo. (Kitab-ul Burhan fi Alamat-il Mehdiyy-il Ahir Zaman, str. 9)
Srce Muhammedovog ummeta ce se ispuniti bogatstvom. (Al-Kavl-ul Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 20)
Sa neba ce se u izobilju spuštati rahmet, na zemlji ce porasti bericet; pronaci ce se sve riznice. (Predznaci kijameta, str. 164)
Pravda i tolerancija u zlatnom dobu
Sulejman, a. s., je posjedovao jednu tolerantnu upravu, koja je demokratskom praksom skretala pozornost. Isto to važi i za zlatno doba.
I u periodu zlatnog doba, u kome ce dunjalukom gospodariti islamski moral, formirat ce se jedan veoma tolerantan Svijet ispunjen mirom. Ljudima ce se pristupati saosjecajno i s merhametom; ljudi svih vjera ce živjeti spokojno i sigurno. Dunjalucka bogatstva ce se ravnomjerno dijeliti medu ljudima; sa lica Zemlje ce nestati siromaštvo i bijeda. Odredeni hadisi koji govore o tome su slijedeci:
Levha koja datira od 1280. hidžretske godine: “Najveća mudrost je strah od Allaha, dž. š.”
Strana desno: Prvi ajeti sure Al-An’am ispisani od strane Seyyid Abdullaha.
Dunjaluk, koji je ispunjen zulumom i grijesima, nakon njegovog dolaska biti ce preplavljen pravdom. (Al-Kavlu’l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 20)
Njegova pravda ce prekriti svako mjesto... (Al-Kavlu’l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 20)
“Ne boj se!” - rekosmo Mi - “ti ćeš, doista, pobijediti!” (Ta-Ha, 68) Z
a njih su dobre vijesti i na ovome i na onome svijetu - Allahove riječi niko ne može izmijeniti - to će, zaista, velik uspjeh biti. (Yunus, 64)
Mehdi ce biti toliko merhametli da u njegovo vrijeme niko nece biti buden iza sna, niti ce kome poteci krv iz nosa. (Al-Kavlu’l Muhtasar Fi Alamat-il Mahdiyy-il Muntazar, str. 44)
Mehdi ce biti vlasnik zemlje i zemlju, koja je prije njega bila ispunjena zulumom i jadom, ispunit ce pravdom. Ko ga od vas doceka neka dode i pridruži mu se, pa makar se i po snijegu vukao. Pošto je on Mehdi. (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 14)
... U njegovo vrijeme ce se dobrota dobrih ljudi povecati. Cak ce se i prema nevaljalcima ciniti dobrota. (Kitab-ul Burhan fi-Alamat-il Mahdiyy-il Ahir Zaman, str. 17)
Sve države ce mu otvoriti svoja vrata... Zemljom ce gospodariti sigurnost i mir. (Predznaci kijameta, str. 164)